Obraćanje predstavnice ICMP-a na Okruglom stolu “Ekshumacije i identifikacije nestalih lica na Kosovu i Metohiji“

Obraćanje predstavnice ICMP-a na Okruglom stolu “Ekshumacije i identifikacije nestalih lica na Kosovu i Metohiji“

  • Post author:
  • Post category:Vesti
  • Post comments:0 Comments

Od 1999. godine ICMP radi na rješavanju problema nestalih usled sukoba na Kosovu, a od 2001 ICMP pruža tehničku podršku Kosmisiji za nestala lica Vlade Republike Srbije u pronalsku, ekšumaciji i identifikaciji lica koja su nestale u toku tog sukoba. Od 2003. godine ICMP pruža pomoć i domaćim institucijama na Kosovu pri identifikacijama koje su zasnovane na analizi DNK radeći prvo u saradnji sa UN Misijom (eng. skr.UNMIK), zatim i od decembra 2008. sa Misijom Europske Unije na Kosovu (eng. skr.EULEX).

Od 1999. ICMP radi i sa porodicama nestalih, njihovim udruženjima i drugim predstavnicima civilnog društva s ciljem poticanja na veću saradnju sa vlastima da bi se rješio zajednički problem, kao i na efektivnijem lobiranju i zagovaranju da se problem riješi. Na početku se ovaj rad fokusirao na  pitanja kao što su suočavanje s prošlošću, borbu protiv predrasuda, stereotipova i pojedničnom krivicom. Od 2009. ICMP podržava pojedinačne i zajedničke aktivnosti srpskih i albanskih udruženja porodica nestalih.

ICMP je 2010. godine objavio Izvještaj o pregledu stanja na Kosovu,u kojem je pozvao domaće i međunarodne vlasti odgovorne za ovo pitanje da poduzmu sve potrebne korake prema rješenju stalno prisutnog problema nestalih lica. Osim kompletnog pregleda situacije, ICMP je dao vrlo konkretne preporuke za unapređenje procesa i prevazilaženje zastoja. Ažurirana verzija izvještaja je objavljena 2017 godine.

ICMP kontinuirano radi na unapređenju saradnje, kako između domaćih institucija u Srbiji i na Kosovu, tako i među zemljama u regionu. Tako je 2018. godine osnovana Grupa za nestala lica koja okuplja predstavnike domaćih institucija za traženje nestalih iz zemalja bivše Jugoslavije. Osim vidnog napretka u jačanju međunarodne saradnje, jedno od značajnih postignuća Grupe za nestala lica je i formiranje Regionalne baze nestalih lica koja pomaže zemljama u regionu da steknu uvid u evidencije drugih domaćih institucija, upotpune i koriguju svoje domaće evidencije i na transparentan i brz način vrše razmjenu i ažuriranje podataka.

Što se tiče angažmana ICMP/a na slučajevima vezanim za sukob na Kosovu, želim da iznesem neke podatke i konkretne preporuke vezane za unapređenje procesa.

Do danas je ICMP uradio pouzdane izvještaje o identifikaciji žrtava sukoba na Kosovu, na osnovu analize DNK, za preko 2,570 nestalih lica, preko 2300 izvještaja o reasocijaciji i preko 300 negativnih izvještaja (tamo gdje je testiranje pokazalo da se ne radi o licima na koje se sumnjalo). Da bi ovo bilo moguce, ICMP je prikupio i obradio preko 14900 krvnih uzoraka od porodica nestalih lica kao i preko 7350 koštanih uzoraka uzetih sa ekhumiranih posmrtnih ostataka.

Međutim, 1713 setova krvnih uzoraka nema poklapanja sa koštanim uzorcima. Od ovog broja 104 slučaja su prijavljena jedino ICMP/u, dakle ni domaćim institucijama u Srbiji ni na Kosovo ni MKCK-u. Ovdje se očito radi o slučajevima koje je potrebno dalje analizirati i vidjeti da li ova lica spadaju u kategoriju nestalih iz sukoba 1990-ih ili se radi o licima koja su identifikovana tradicionalnom metodom ili postoji neki treći razlog. ICMP predlaže domaćim institucijama da zajedno radimo na analizi i rješavanju ovih slučajeva.

Ovdje je takođe značajno spomenuti da od ukupnog broja obrađenih koštanih uzoraka (7350), 504 jedinstvena DNK profila (dakle oni koji predstavljaju jedno lice), nema poklapanje sa prikupljenim krvnim uzorcima. Jedan od mogućih i vrlo vjerovatnih uzroka su zamjene identiteta tokom identifikacija tradicionalnom metodom prepoznavanja posmrtnih ostataka, ličnih predmeta i odjeće.

Između juna 1999 godine i decembra 2016 godine izvršeno je preko 1500 terenskih operacija. On su rezultirale ekšumacijom od oko 6 100 setova kompletnih i nekompletnih posmrtnih ostataka. Oko 4000 ovih slučajeva je ekšumirao Haški tribunal u periodu 1999 do 2000 godina. I u tom periodu je otprilike 2000 lica identifikovano tradicionalnom metodom vizuelne, identifikacije, odnosno prepoznavanjem posmrtnih ostataka, ličnih predmeta i odjeće.

Prema proćenama ICMP/a, mogućnost zamjene identiteta u ovakvom procesu identifikacija je jako velika. Naša preporuka bi bila da forenzički strucnjaci naprave reviziju kompletne dokumentacije i podataka vezanih za tradicionalno identifikovane slučajeve I da se izvrši ciljano prikupljanje krvi od porodica gdje postoje indicije da je moglo doći do zamjene identiteta.

U sklopu revizije, jedan od ključnih koraka je i revizija neidentifikovanih posmrtnih ostataka u mrtvačnici u Prištini.  Oba ova procesa moraju biti sveobuhvatna, potpuno transparetna, prvenstveno prema porodicama nestalih i urađeni po najvišim forenzičkim standardima.

Potrebno je takođe ažurirati i harmonizovati evidencije koje vode domaće institucije i učiniti ih javno dostupnim zbog transparentnosti procesa, provjere i dopune podataka od strane porodica nestalih.

ICMP i dalje stoji na raspolaganju domaćim institucijama za pružanje tehničke pomoći u procesu.

Samira Krehić

Ostavite odgovor