Zvanični Beograd problem nestalih osoba definiše kao humanitarno pitanje, za razliku od Prištine koja to shvata kao političko pitanje, izjavio je danas zamenik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Miloš Terzić, uoči Međunarodnog dana nestalih koji se obeležava 30. avgusta.
Terzić je na konferenciji za medije Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih lica na KiM ukazao da Srbija nije dozvolila da joj se pripiše žig krivice.
„Danas je situacija za Srbe na Kosovu i Metohiji veoma teška, možda i najteža, a razlog za to je nedovoljno angažovanje međunarodnih institucija. Posle Kumanovskog sporazuma, Kfor ima obavezu da garantuje bezbednost svih građana. Ukoliko se nešto loše bude desilo u budućnosti na Balkanu, to će biti zbog nasilnih pokušaja da se reši tzv. albansko pitanje kroz ‘veliku Albaniju’“, kazao je Terzić.
Dodao je da za zločine nad Srbima neko mora biti odgovoran.
„Ipak, međunarodni faktori su nemi nad zločinima prema Srbima. Dokaz za to je i Haški tribunal. Zato je naša obaveza da nastavimo borbu i negujemo kulturu pamćenja. Bez odgovornosti za zločine nad Srbima, nema priče o tranzicionoj pravdi“, naglasio je Terzić.
Kancelarija za KiM, naznačio je, bila je i ostaje posvećena ovom pitanju.
„Nastavljamo u borbi da se zločini nad Srbima istraže, a zločinci privedu pravdi. Nadam se da će doći vreme za naše političke pobede kada budu povoljnije geopolitičke prilike“, rekao je Terzić.
Predsednica Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih lica na KiM Verica Tomanović izjavila je da traganje za nestalima kontinuirano traje, iako su suočeni sa blokadom informacija pojedinih zemalja čiji su predstavnici tad bili na Kosovu.
„Čak 1.950 nestalih bilo je na Kosovu i Metohiji, a od tog broja, 350 neidentifikovanih lica nalazi se i danas u mrtvačnicama u Prištini. Najviše kidnapovanih osoba bilo je posle potpisivanja Rezolucije 1244. Bez obzira na neveliku snagu koju posedujemo, konačni poraz je odustajanje od traganja“, kazala je Tomanović i podsetila da je reizdanje monografije „Oteta istina“ svedočanstvo tom strašnom bolu.
Viši savetnik i načelnik Odeljenja za nestala lica Komesarijata za izbeglice i nestala lica Ljiljana Krstić podsetila je da je monografija „Oteta istina“ dokument koji čuva istinu na one čija je sudbina nepoznata.
„Za vas, porodice, ovde je prikazana neizmerna tuga i bol, ali i važnost traganja za istinom. To je obaveza da istrajemo u traženju odgovora i traženju pravde. Komisija za nestala lica dala je svoj doprinos ovom delu jer je naša želja da se stradanje nevinih nikada ne ponovi. Žrtve moraju dobiti mesto u kolektivnom pamćenju, a naša je obaveza da radimo na njihovom pronalasku“, istakla je Krstić.
Državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Đorđe Todorov izjavio je da je monografija trag koji ostaje.
„Otimanja, ubistva i prisilni nestanci prouzrokuju večno stradanje porodica. Država i resorno ministarstvo će biti uz vas kako biste doživeli punu reparaciju i sve što vam pripada po međunarodnom humanitarnom pravu. Za sva ubistva i nestanke niko nije osuđen, što pokazuje odnos dela međunarodne zajednice prema tom pitanju. Činimo sve za što brže donošenje zakona o nestalima kako bi porodice dobile zadovoljenje pravde“, rekao je Todorov.
Generalni sekretar Crvenog krsta Srbije Ljubomir Miladinović je rekao da je traganje za nestalima pitanje poštovanja prema žrtvama.
„Crveni krst Srbije godinama radi na potrazi za nestalima i nastavlja da bude podrška porodicama. Svaki dan bez istine za porodice nestalih je nova rana. Monografija ‘Oteta istina’ nije samo naslov, već je i realnost života porodica koje tragaju za svojim najmilijama“, naglasio je Miladinović.
Okupljenima se obratio i doktor istorijskih nauka i muzejski savetnik Muzeja žrtava genocida Beograd Nenad Antonijević koji je pročitao deo svoje recenzije iz monografije.
Prvo izdanje monografije „Oteta istina“ objavljeno je 2015. godine, a sada je uz pomoć Komesarijata za izbeglice Udruženje objavilo drugo dopunjeno izdanje.
Izvor: kosovo-online